Orjuna

U članku je obrađen popis 405 istaknutijih članova Organizacije jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA), koji su 1928. godine sastavile policijske i sigurnosne službe Kraljevine Italije. ORJUNA je nastala u Splitu 1921. godine, a djelovala je legalno do 1929. Nakon toga, pojedini članovi te organizacije su nastavili rad uglavnom kroz Narodnu odbranu, blisku krugovima jugoslavenske vojske, i to pretežno na području uz granicu prema Italiji, na obavještajnom i propagandnom radu. Iz obrađenih biografija je vidljivo da je ORJUNA nastala autohtono na području Dalmacije, prvenstveno kao reakcija na otvorena granična pitanja između Kraljevine Italije te Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavije) sa druge strane. Organizacija je najviše pristalica imala u Dalmaciji, i na području Slovenije uz granicu prema Italije, kao i na etnički pretežno slovenskom području Primorske, koja je nakon I svjetskog rata pripala talijanskoj državi. To je vidljivo i iz ovog popisa, u kojem 52% čine Hrvati, a 24% Slovenci; Srba je 21%. Među Srbima je ORJUNA najjača uporišta imala u Vojvodini. Djelovanje ove političke organizacije podržavali su, iz obavještajnih i vojnih razloga, mnogi u vojnom vrhu, pa su na području Istre i Primorske bile pripremane i ilegalne gerilske organizacije za slučaj rata sa Italijom. Politički je među članovima ORJUNE bilo najviše pristalica Samostalne demokratske stranke Svetozara Pribićevića, pa je početak suradnje Pribićevića sa Stjepanom Radićem i Hrvatskom seljačkom strankom (HSS) 1927. bio odlučan za slabljenje ORJUNE. Formalno je ORJUNA bila zabranjena po uvođenju diktature 6. januara 1929.