PERCEPCIJA GRAĐANA O KLIMATSKIM PROMJENAMA U HRVATSKOJ

Klimatske promjene predstavljaju jedan od vodećih globalnih izazova. Unatoč jasnim znanstvenim dokazima te brojnim međunarodnim i nacionalnim inicijativama usmjerenim na suzbijanje klimatskih promjena, stavovi i percepcija stanovništva o ovom problemu razlikuje se među europskim državama. Premda stanovnici općenito izražavaju visoku razinu zabrinutosti, njihova spremnost na promjenu ponašanja i aktivno sudjelovanje u mjerama zaštite okoliša ovisi o brojnim čimbenicima. Cilj ovog istraživanja jest utvrditi razinu percepcije zabrinutosti zbog klimatskih promjena među građanima te istražiti povezanost zabrinutosti za klimatske promjene s različitim čimbenicima koji utječu na spremnost građana na promjene u ponašanju. U radu se istražuju razlike između građana koji izražavaju zabrinutost i onih koji ne izražavaju zabrinutost zbog klimatskih promjena, kao i utjecaj tih razlika na njihovo sudjelovanje u aktivnostima i mjerama usmjerenima na ublažavanje klimatskih promjena, uključujući korištenje obnovljivih izvora energije. Rezultati ukazuju na pozitivnu vezu između zabrinutosti za klimatske promjene i sudjelovanja u mjerama i aktivnostima vezanim za ublažavanje klimatskih promjena. Građani općenito iskazuju nisku spremnost za aktivno sudjelovanje u mjerama zaštite okoliša i ublažavanje negativnih utjecaja na okoliš. Zabrinuti građani za stanje okoliša pokazuju veću sklonost sudjelovanju u aktivnostima i mjerama provedenim s ciljem ublažavanja klimatskih promjena, a osobito u projektima obnovljivih izvora energije, dok su nezabrinuti građani u manjoj mjeri skloni sudjelovanju u takvim aktivnostima. Nadalje, rezultati ukazuju na negativnu vezu između zabrinutosti građana za klimatske promjene i povjerenja u lokalnu i nacionalnu vlast u pogledu njihove učinkovitosti u provođenju klimatske i energetske politike. Ovi nalazi ukazuju na potrebu za povećanjem transparentnosti i jačanjem povjerenja građana u lokalne i nacionalne institucije odgovorne za provedbu okolišnih politika. Analiza socio-demografskih čimbenika je pokazala da muškarci i osobe mlađe životne dobi pokazuju veću razinu zabrinutosti zbog klimatskih promjena od žena i osoba starije životne dobi. Nasuprot tome, istraživanje ne ukazuje na postojanje statistički značajnih razlika u brizi o klimatskim promjenama kod građana obzirom na regiju u kojoj žive, stupanj obrazovanja i radni status ispitanika. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na složenost odnosa između zabrinutosti za klimatske promjene i spremnosti za sudjelovanje u mjerama zaštite okoliša. Ključne riječi: klimatske promjene, lokalne jedinice, građani, stavovi