Search for a command to run...
U radu koncipiranom kao studija slučaja autor problematizira ulogu Edwarda Snowdena u kontekstu otkrića o masovnom nadzoru u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) te pokušava razjasniti utjecaj navedenih otkrića na proceduralno-institucionalne i etičke dimenzije zaštite osobnih podataka, sigurnosno-obavještajne prakse u domeni prikupljanja i obrade osobnih podataka te ulogu medija u demokratskim društvima kroz optiku koncepta građanskog nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnih službi i prava na pristup informacijama. Metodološki okvir istraživanja temelji se na studiji slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja relevantnih znanstvenostručnih radova te zakonodavnih i medijskih izvora. Otkrića o masovnom nadzoru Nacionalne sigurnosne agencije (National Security Agency – NSA), sigurnosne službe koja se bavi primarno tehničkim prikupljanjem podataka putem signala komunikacijske i nekomunikacijske prirode, dovela su do snažne reakcije prvotno medija i cjelokupne američke i svjetske javnosti, a potom i same državne administracije te rukovodstva sigurnosno-obavještajnih službi. Reakcija državnog aparata na navedene događaje bila je dvojaka. Osim progona Snowdena i pokušaja da se umanji vrijednost njegovih otkrića kako bi se zaštitili NSA i cjelokupni američki sigurnosno-obavještajni sustav, rukovodstvo sigurnosno-obavještajnog sustava moralo se suočiti s reformama i novim paradigmama u pogledu odnosa demokracije, poštovanja ljudskih prava i osobnih sloboda te ostvarenja nacionalne sigurnosti.